 |
|
|
|
Poreklo i istorija kulture
|
|
Duvan (Nicotiana Tabacum L.) pripada rodu Nicotiana, familiji Solanace. Do danas je otkriveno i opisano preko 70 biljaka iz roda Nicotiana. Najveći broj ovih biljaka vodi poreklo iz Južne i Severne Amerike, a manji broj iz Australije.
Do otkrića Amerike 1492, evropljanima je duvan bio nepoznata biljka. U Evropu ga je prvi doneo Kolumbo, koji je pored ostalih darova od lokalnih domorodaca dobio i suve listove duvana. Kako je tadašnji duvan u velikim kolicinama izazivao halucinacije, indijanski vračevi su ga koristili u plemenskim ritualima kao i u tradicionalnoj medicini.
Nedugo od otkrića duvana, on postaje primarni produkt proizvodnje kolonizovane Severne Amerike. Pošto su lokalni indijanci brzo iskorenjeni, uzgoj duvana je bio glavni razlog dovodjenja afričkih robova u Ameriku. Duvan su u Evropu prvi uveli Španci i Portugalci 1518. Najveće zasluge za njegovo širenje po Evropi ima francuski diplomata na portugalskom dvoru Žan Nikot, pa po njemu potiče i naziv glavnog sastojka duvana – nikotina, odnosno latinskog naziva duvana, Nicotiana Tabacum L.
Duvan počinje da se gaji u Evropi 100 godina kasnije, od 1592. godine. Ispočetka, duvan se u Evropi nije koristio za pušenje, već kao dekorativna i lekovita biljka. Verovalo se, bar u početku, da je duvan lekovit. Smatralo se da umanjuje tegobe reumatizma, glavobolje, zubobolje, bolova očiju i ušiju.
Upotreba burmuta predstavlja prelazni oblik izmedju upotrebe duvana kao medikamenta i kao sredstva za uživanje.
Kao sredstvo uživanja prvo su se pojavile cigare, potom konzumiranje duvana u luli, a na kraju cigarete sa papirnim omotom (1739).
Nedugo od početka upotrebe duvana kao sredstva za uživanje počele su i rasprave o štetnosti duvana. Prva zabeležena polemika o štetnosti duvana bila je 1604. godine u Engleskoj. Tadašnja medicina je uspela da ubedi kralja da je „duvan štetan za čula vida i mirisa, da uništava mozak i pluća i da čovek može da pocrni od konzumiranja duvana“. Od tada, Engleska je propisala nove direktive po kojima se uvodi veća tarifa na svaki kilogram duvana uvezenog u Englesku.
Za vreme jednog od francuskih kraljeva iz dinastije Lujeva, za pušenje se dobijala smrtna kazna. Čak ni to nije pomoglo da se iskoreni pušenje u Francuskoj.
Što se tiče našeg podneblja, duvan su na balkansko poluostrvo doneli Turci početkom XVII veka. Fabrička prerada duvana u Srbiji je počela u drugoj polovini XIX veka.
|
|
Klasifikacija duvana
|
|
Industrijska klasifikacija
U industrijskoj preradi i trgovini duvani se klasifikuju prema odgovarajucim kvalitativnim osobinama i upotrebnoj vrednosti na:
- duvani za pušenje (duvani za cigare, cigarete i lulu)
- duvani za šmrkanje,
- duvani za žvakanje.
Tehnološka klasifikacija izvršena je na osnovu nacina sušenja i to:
- duvani sušeni u senci – hladu (light air cured - AC) – tipa berlej,
- duvani sušeni na veštacki nacin – toplim vazduhom (flue cured - FC) – virdžinijski tip,
- duvani sušeni na suncu (light sun cured - SC) – orijentalni i dopunski,
- duvani sušeni u hladu (dark air cured) – cigarni tip.
Tipovi duvana
- Berlej – Po svojim tehnološkim svojstvima odgovara za upotrebu u fabrikaciji cigareta, duvana za lulu i žvakanje. Daje važnu sirovinu za izradu cigareta americkog tipa. Ovaj tip duvana zahteva posebnu tehnološku obradu – tostiranje. Ima izraženu sposobnost upijanja aditiva zbog razvijenog sundjerastog tkiva u listu. Ovaj tip duvana ima dobar randman i sagorljivost. Glavni nosilac kvantitativnih svojstava su srednje insercije.
- Virdžinija – Fiziološki je blaga i predstavlja neutralan materijal u izradi cigareta. Maksimalne odlike kvaliteta ovih duvana izražene su kod srednjeg lišca. Pri pušenju daje sladunjav ukus i dobro sagoreva. Ima dobar konac, pa se koristi za vezivanje materijala u cigaretama i ima dobru moc punjenja. Služi za izradu cigareta americkog tipa, a posebno za izradu cigareta engleskog tipa.
- Orijental – Ovi duvani daju sirovinu sladunjavog ukusa sa intenzitetom i plemenitom aromom, pa se upotrebljavaju za aromatizaciju finih i luksuznih cigareta. Maksimalne odlike kvaliteta ovih duvana izražene su kod lišca iz gornjeg dela biljke.
- Dopunski duvani – Kao sirovina su neutralni pa se koriste kao punioci – skeletni duvani. Glavni nosioc kvalitativnih svojstava su srednje insercije.
|
|
Kvalitet duvana
|
|
Kvalitet duvana predstavlja skup njegovih fizičkih, hemijskih i degustacionih svojstava koja su uslovljena sortom, obradom i preradom duvana. Kvalitet zavisi od uzajamnog delovanja proizvodnih i prirodnih uslova kao što su: sorta duvana, agrotehnika, zemljište, oštećenja od bolesti i štetočina, tehnologija obrade i slično. Svi elementi kvaliteta mogu se grupisati u tri grupe: hemijski i fizički pokazatelji kvaliteta, kao i degustaciona svojstva kvaliteta.
Hemijski pokazatelji kvaliteta duvana
Hemijski sastav duvanskog lišća odražava se na njihov spoljašnji izgled i na pušačka svojstva. Postoji veći broj komponenata hemijskog sastava duvana, a poseban značaj imaju: aromatične materije, suva materija, mineralne materije, belančevine, amino kiseline, amonijak, alkaloidi, ugljeni hidrati, polisaharidi, glukozoidi i polifenoli, pektinske materije, organske kiseline i pigmenti.
Fizički pokazatelji kvaliteta duvana
Fizički parametri kvaliteta duvana su u direktnoj vezi sa hemijskim sastavom sirovine i njegovih degustativnih svojstava. Imaju bitan uticaj na svojstva rezanog duvana i indirektno na osobine cigarete, uslove gorenja, a time i na osobine dima. Najvažnije spoljašnje odlike koje služe kao fizički pokazatelji kvaliteta jesu: veličina i oblik lista, nervatura lista, materijalnost, debljina lista, boja lista, glatkost i rapavost, čvrstina i elastičnost, zapreminska težina rezanog duvana, mirišljavost lišća, vododržna sposobnost, sagorljivost, frakcioni sastav, povrede na lišću i insercija. Ocena kvaliteta duvana u praksi se pretežno obavlja na osnovu njegovih fizičkih osobina.
Degustacione odlike kvaliteta duvana
Degustacione odlike predstavljaju svojstva koja duvan manifestuje pri pušenju, a povezana su sa specifičnim delovanjem duvanskog dima na organe ukusa, mirisa i nervni sistem. Svojstva koja najviše odredjuju degustativni kvalitet pri pušenju su: aroma, ukus, iritacija, jačina, harmoničnost i sagorljivost.
|
|
O cigareti
|
|
Po definiciji: „Cigareta je rolna fino sečenih duvana, zavijena u papir, koju je moguće pušiti takvu kakva je“. Za razliku od drugih proizvoda ne konzumira se u stanju u kome je predstavljena nego u formi dima koji se formira tokom procesa sagorevanja. Osnovni sastavni delovi cigarete su:
- Svitak (punjenje) – urolani na vlakna izrezani duvan. Pored duvana u svitku se mogu naći i drugi biljni materijali: rekonstituisani duvan, ekspandovani duvan i razni aditivi.
- Cigaret papir – specijalno izradjen fini papir odredjenih karakteristika koji obavija vlakna svitka.
- Filter – dodatak cigareti, čiji je zadatak da iz dima odstrani deo čestične faze. Štapićastog je oblika i ima isti prečnik kao i svitak. Pored toga filter razdvaja duvan od usta pušača i stvara prijatan osećaj dodira na usnama.
- Omotač filtera – izradjen od veoma lakog, elastičnog i poroznog papira koji obavija materijal ili delove od kojih je filter izradjen i daje im oblik.
- Kork – izradjen od finog papira odredjenog poroziteta, koji spaja cigaretni štapić i filter. Može imati posebno dizajniran izgled sa nekom vrstom identifikacije za marku cigarete.
Tip i količina duvana u mešavini za cigarete
Mešavina duvana za cigaretu, odnosno blend, sastoji se od 70 % duvana, 25 – 30 % preradjenog duvana i 0–5 % raznih derivata. Za proizvodnju cigareta najčešće se koriste mešavine više tipova, klasa i porekla duvana - tzv. blend cigarete (American blend). Ali se može koristiti i samo jedan tip duvana, sa više klasa i porekla. Ovo je slučaj kod, tzv. virdžinijskih cigareta (British style cigarettes), izradjenih samo od FC duvana „crnih cigareta“ (French style cigarettes) izradjenih samo od AC duvana i orijentalnih cigareta (Orient style cigarettes) izradjenih samo od SC duvana.
|
|
Oglašavanje
|
|
Član 64.
Zabranjeno je oglašavanje duvana i duvanskih proizvoda, uključujući svako isticanje žiga ili druge oznake proizvodjača tih proizvoda, u štampi, na radiju i televiziji, preko bioskopskih dijapozitiva, filmova, panoa, tabli, nalepnica, oglasnih sredstava na ulicama, javnim mestima, na javnim objektima i sredstvima saobraćaja, preko knjiga, časopisa i odevnih predmeta i preko nalepnica, plakata i letaka ako su te nalepnice, plakati i leci odvojeni od ambalaže proizvoda duvana i duvanskih proizvoda.
Zabranjena je distribucija besplatnih duvanskih proizvoda gradjanima kao i promotivni popust za duvanske proizvode.
Zabranjeno je isticanje žiga ili druge oznake proizvodjača duvana i duvanskog proizvoda na način iz stava 1. ovog člana i u oglasnoj poruci kojom se ne preporučuje proizvodjač duvana i duvanskog proizvoda, uključujući i oglasnu poruku kojom se preporučuje sponzorisana aktivnost.
Ne smatra se oglašavanjem iz stava 1. ovog člana isticanje duvanskih proizvoda na prodajnom mestu i objavljivanje obaveštenja o kvalitetu i drugim svojstvima duvana, odnosno duvanskih proizvoda na prodajnom mestu, u stručnim knjigama, časopisima i drugim stručnim publikacijama koje su namenjene isključivo proizvodjačima ili prodavcima tih proizvoda, kao ni korišćenje žiga i druge oznake proizvodjača duvanskih proizvoda na sredstvima poslovne komunikacije i poslovne reprezentacije tog proizvodjača.
Upozorenje o štetnosti duvanskih proizvoda
Član 65.
Proizvodjači duvana i duvanskih proizvoda dužni su da originalno pakovanje tih proizvoda obeleže i označe u skladu sa zakonom kojim se uredjuje proizvodnja i promet duvana i duvanskih proizvoda.
Zabrana prikazivanja pušenja i duvanskih proizvoda u oglasnim porukama
Član 66.
Zabranjeno je u oglasnoj poruci prikazivati pušenje ili oponašanje pušenja, duvanske proizvode, njihovu ambalažu i duvanski dim.
Član 67.
Ograničenja i zabrane propisane ovim zakonom za oglašavanje duvanskih proizvoda, ne odnose se na oglasnu poruku kojom se preporučuje prestanak, odvikavanje i borba protiv pušenja.
U oglasnoj poruci iz stava 1. ovog člana nije dozvoljeno koristiti žig ili drugu oznaku proizvodjača duvanskih proizvoda.
Zabrana sponzorisanja od strane proizvodjača duvanskih proizvoda i alkoholnih pića
Član 89.
Proizvodjač duvanskih proizvoda ne može sponzorisati medije, sportiste, sportske klubove, sportska takmičenja, takmičenja, uključujući i sponzorisanje pojedinaca, odnosno učesnika tih manifestacija.
Proizvodjač duvanskih proizvoda ili alkoholnih pića ne može da sponzoriše maloletna lica, njihove aktivnosti, kao ni lica ili aktivnosti čiju publiku pretežno čine maloletna lica.
Proizvodjač alkoholnog pića, osim piva, ne može sponzorisati sportiste, sportske klubove i sportska takmičenja.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|